Hrvatski iseljenički kongres
Ideja projekta hrvatskih iseljeničkih kongresa je razvijanje suradnje i proaktivno djelovanje na jačem povezivanju hrvatskog iseljeništva s domovinom. Iz kongresa u kongres nastojimo propitivati najvažnija područja iseljeničkog iskustva i odnosa s Hrvatskom.
Na sudjelovanje su pozvani znanstvenici i stručnjaci koji se bave iseljeničkim temama, poslovni ljudi i povratnici u domovinu te državne institucije, udruge i zainteresirani pojedinci koji su posvećeni i usmjereni na osnaživanje veza Republike Hrvatske i njezinih iseljenih građana.
Do sada organizirani kongresi – Prvi 2014. godine u Zagrebu, Drugi 2016. godine u Šibeniku, Treći 2018. u Osijeku, Četvrti 2020. u Zagrebu, Peti u Mostaru 2022., Šesti u Puli – rezultirali su opsežnim zbornicima, medijskim objavama i praktičnim aktivnostima, o čemu više možete pročitati ovdje
Programski odbor:
Dr. sc. Marin Sopta, Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva
Dr. sc. Tanja Trošelj Miočević, Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva
Prof. dr. sc. Željko Holjevac, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Prof. dr. sc. Marija Benić Penava, Sveučilište u Dubrovniku - Odjel za ekonomiju i poslovnu ekonomiju
Doc. dr. sc. Marina Perić Kaselj, Institut za istraživanje migracija
Prof. dr. sc. Lina Pliško, Filozofski fakultet u Puli
Vlč. dr. sc. Tomislav Markić, Ravnateljstvo dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu
Doc. dr. sc. Vlatka Lemić, ICARUS Hrvatska
Dr. sc. Mislav Rubić, Središnji državni ured za demografiju i mlade
Prof. dr. sc. Josipa Forjan, Ekonomski fakultet u Osijeku
Prof. dr. sc. Jasna Horvat, Ekonomski fakultet u Osijeku
Dr. sc. Katica Jurčević
Don Markušić, odvjetnik
VI. Hrvatski iseljenički kongres, 2024. PULA
POKROVITELJ
ORGANIZATOR
CENTAR ZA ISTRAŽIVANJE HRVATSKOG ISELJENIŠTVA
SUORGANIZATORI
Ravnateljstvo dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu
Ekonomski fakultet u Osijeku (EFOS)
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb
Institut za istraživanje migracija, Zagreb
Sveučilište u Dubrovniku - Odjel za ekonomiju i poslovnu ekonomiju
Programski odbor
Dr. sc. Marin Sopta, Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva
Dr. sc. Tanja Trošelj Miočević, Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva
Prof. dr. sc. Željko Holjevac, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Prof. dr. sc. Marija Benić Penava, Sveučilište u Dubrovniku - Odjel za ekonomiju i poslovnu ekonomiju
Doc. dr. sc. Marina Perić Kaselj, Institut za istraživanje migracija
Vlč. dr. sc. Tomislav Markić, Ravnateljstvo dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu
Doc. dr. sc. Vlatka Lemić, ICARUS Hrvatska
Dr. sc. Mislav Rubić, Središnji državni ured za demografiju i mlade
Prof. dr. sc. Josipa Forjan, Ekonomski fakultet u Osijeku
Prof. dr. sc. Jasna Horvat, Ekonomski fakultet u Osijeku
Dr. sc. Katica Jurčević
Don Markušić, odvjetnik
Organizacijski odbor
Dr. sc. Marin Sopta, Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva
Dr. sc. Tanja Trošelj Miočević, Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva
Dr. sc. Ana Malnar, Institut za istraživanje migracija
Ivana Jobst, Ekonomski fakultet u Osijeku
Liljana Lili Benčik, Hrvatske pravice, Pula
Ninoslav Mogorović, Udruga „Dr. Ante Ciliga“ - Pula
Rozalija Bregović Pračić, Fakultet filozofije i religijskih znanosti, Zagreb
Stipe Hrkač (Kanada)
Marko Soldo (Njemačka)
Ivana Rora, Hrvatska matica iseljenika
Franjo Barišić, Grad Dubrovnik
V. Hrvatski iseljenički kongres, 2022. MOSTAR
IV. Hrvatski iseljenički kongres, 2020. zagreb
Više o kongresu možete naći na OVDJE
Program je dostupan OVDJE
Hrvatska se danas, više nego ikad, suočava s brojnim demografskim i društveno-gospodarskim izazovima u najširem smislu te riječi. Iako se kao zemlja nalazi na imigracijskome kontinentu, dosadašnja iskustva pokazala su da su jedini realni migracijski izvor za ublažavanje negativnih demografskih trendova njezini iseljeni građani i njihovi potomci.
Iseljenici su generacijama prenosili u druge zemlje svoj biološki, profesionalni i kulturni potencijal obogaćujući time zemlje useljenja. Međutim, kroz dugu iseljeničku povijest Hrvatske uvijek su postojali i povratnički tokovi različitog intenziteta i raznolikih iskustava i uspjeha. Osim emotivnih i nostalgičnih motiva, povratnike mogu uz ekonomske čimbenike, privući određeni elementi kvalitete života (sigurnost, mirniji, opušteniji način života, krajolik, klima i dr.). Povratništvo je složen proces koji objedinjuje emigracijsko i imigracijsko iskustvo, kao i iskustvo povratne migracije, i ne može ga se promatrati izvan hrvatskoga društvenog, političkog i gospodarskog konteksta. Održivost povratka ovisi o brojnim čimbenicima, poput aktivne uloge državnih institucija, pravnog okvira, postojanja i provedbe usmjerenih javnih politika, ekonomskih prilika, zatim obiteljskih prilika, ali i o uloženim naporima povratnika i potomaka iseljenika u što uspješniju integraciju u hrvatsko društvo. Iskustvo povratnika specijaliziranih znanja može biti snažan impuls za razvoj hrvatskoga gospodarstva, a da bi se iskoristio postojeći potencijal, potrebne su brze i konkretne mjere za njihovo privlačenje.
II. Hrvatski iseljenički kongres, 2016. Šibenik
Predstavljanje zbornika radova HRVATSKA IZVAN DOMOVINE II više...